Serološkim ispitivanjima potvrđeno je da neke životinjske vrste mogu oboljeti od COVID-a. O rezultatima tih ispitivanja i saznanjima domaćih stručnjaka govorio je u emisiji Studio 4 Dragan Brnić, dr.vet.med. iz Laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti pri Hrvatskom veterinarskom institutu (HVI).
Kada se pojavio koronavirus u početku se mislilo da su domaće životinje rezistentne na taj novi virus.
– Hrvatski veterinarski institutu uz potporu Međunarodne agencija za atomsku energiju od kolovoza prošle godine provodi istraživanje na različitim vrstama domaćih i divljih životinja te okolišnim uzorcima. Do sada je pretraženo 1500 uzoraka, od toga 1000 serološkim i 500 molekularnim metodama, rekao je Dragan Brnić.
Temeljem rezultata može se reći da su neke životinje ostvarile kontakt s virusom.
– U listopadu smo uzorkovali šišmiše iz jedne špiljske kolonije u Hrvatskoj, među njima je dokazano da je 58 % od 38 testiranih jedinki imalo protutijela na SARS-CoV-2, rekao je.
Istraživanje HVI-a se fokusiralo na farmske i divlje životinje, istražili smo prisutnost i virusa i protutijela na SARS-CoV-2 kod goveda, ovaca i koza te divljih svinja i lisica. U uzorcima virus nije dokazan, molekularne metode su polučile negativan rezultati, ali dokazana je prisutnost protutijela u vrlo malom postotku, 1.1 % kod goveda i lisica, 2 % kod ovaca i koza i nešto manje od 4 % kod divljih svinja.
– Kod okolišnih uzoraka pretraženo je više od 40 uzoraka površinskih i otpadnih voda sa sedam lokacija iz Hrvatske i dokazana je prisutnost virusa na šest od sedam lokacija. Genom virusa dokazan je u ulaznim voda, ali ne u izlaznim na lokacijama gdje se koriste pročišćivači, predstavio je Brnić rezultate istraživanja.
O križnom prijenosu virusa
Brnić je komentirao poznate slučajeve prijenosa COVID-a s čovjeka na životinju. Neke životinje razviju simptome, neke ne, neke životinje mogu prenijeti virus na životinje iste vrste, neke ne mogu i upravo zato se istražuju vrste kako bi se vidjelo može li se virus udomaćiti i mogu li te životinjske vrste postati rezervoari virusa.
Naveo je primjere u Nizozemskoj i Danskoj, gdje je zabilježen slučaj prijenosa virusa s američke vidrice na čovjeka, dok u ostalim slučajevima taj prijenos nije dokazan.
Brnić je rekao i kako HVI sa svojih pet podružnica u Hrvatskoj stoji na raspolaganju u svrhu pomoći humanoj medicini i spreman je uključiti se te dodao kako prema sadašnjim nalazima ne možemo reći da životinje predstavljaju izvor infekcije za ljude. Najveći rizik za ljude je drugi inficiran čovjek, kaže.
Na pitanje o nastanku virusa SARS-CoV-2 i da li su mokre tržnice u Wuhanu izvorište zaraze rekao je da ćemo definitivne odgovore još morati pričekati te podsjetio da je i prethodni SARS-CoV-1 potekao s takvih tržnica, što je u međuvremenu potvrđeno.
Zaključno je istaknuo kako bi čovjek trebao pripaziti kod zadiranja u staništa divljih životinja, kod prodavanja divljih životinja i njihovog držanja kao kućnih ljubimaca jer se time izlaže potencijalnim patogenima.
Izvor:hrt.hr