Medicinski fakultet u Zagrebu izvijestio je danas kako je Hrvatska napokon zastupljena u europskoj mreži translacijskih centara EATRIS (European Advanced Translational Research Infrastructure in Medicine), što će joj omogućiti brži put do novih lijekova i cjepiva.
– Riječ je o europskoj mreži izvrsnosti u translacijskim istraživanjima, kojoj je cilj ubrzan prijenos temeljnih otkrića u kliničku praksu, kako bi se poboljšali zdravstvena skrb i prijenos znanja iz kliničke prakse u istraživanja na području razvoja lijekova, dijagnostike i medicinskih proizvoda, navodi se u priopćenju.
EATRIS je jedan od najznačajnijih konzorcija Europske istraživačke infrastrukture pa će Hrvatskoj omogućiti lakši put do novih lijekova, dijagnostičkih testova i cjepiva, poručili su s Medicinskog fakulteta.
Učinak translacije možda je najbolje vidljiv u tome kada je primjena bazičnih otkrića u razvoju lijekova i cjepiva temeljenih na glasničkoj RNA omogućila da se u rekordnom vremenu razviju cjepiva za koronavirus, poput onih tvrtki Pfizer i Moderna.
Umrežavanje hrvatskim znanstvenicima pruža dodatne mogućnosti jer će koristi od toga imati sve zainteresirane institucije iz Hrvatske koje se bave translacijskim istraživanjima.
Znanstvene institucije bit će uključene u razvoj novih dijagnostičkih testova, inovativnih lijekova i unaprijeđenih cjepiva, što će donijeti korist akademskoj zajednici, ali i hrvatskom gospodarstvu te društvu u cjelini.
Hrvatski predstavnici u tijelima EATRIS-a
U priopćenju se ističe potpora Ministarstva znanosti i obrazovanja u ostvarenju priključenja, a u tijelima EATRIS-a već se nalaze hrvatski predstavnici.
U Odboru guvernera je Jelena Ilić-Dreven iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, a Smiljka Vikić-Topić je zamjenica. Predstavnik u Odboru nacionalnih direktora je profesor Fran Borovečki, a zamjenica je profesorica Nada Božina.
Uključenje Hrvatske u EATRIS rezultat je dugogodišnjih napora vodstva Centra za translacijska i klinička istraživanja, koji je utemeljen prije 12 godina kao zajednička ustanova Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb. Djelatnici Centra su tijekom proteklih desetak godina ostvarili značajna postignuća, među kojima je razvoj novih genetskih i genomskih pretraga dostupnih putem HZZO-a, tako da više ne treba provoditi genetske analize u inozemstvu.
Razvili su i dva nova medicinska pripravka za cijeljenje dugih kosti i kralješnice, što su prvi originalni medicinski proizvodi razvijeni u Hrvatskoj od izuma azitromicina.
Izvor:hrt.hr