Prva doza AstraZenece s drugom dozom Pfizerova cjepiva mogla bi dati bolju imunost, ali potrebna su klinička ispitivanja.

Što se više ljudi cijepi, što se više cjepiva registrira, to se češće pokazuju nove mogućnosti za primjenu postojećih cjepiva, kao i nova saznanja o njima. U samo proteklih nekoliko dana razvilo se u svjetskoj javnosti nekoliko rasprava o cjepivima. Kombiniranje cjepiva za Večernji list komentirao je imunolog Zlatko Trobonjača.

Primjerice, jučer se pojavila vijest da je jedan kineski stručnjak spomenuo mogućnost kombiniranja kineskih cjepiva, nije specificirao s kojima točno, kineskim ili stranim, no činjenica je da o kineskim cjepivima ne znamo dovoljno.

Štite od teškog oblika bolesti

Iako više kineskih tvrtki radi na proizvodnji cjepiva, obično pod kolokvijalnim nazivom “kineska cjepiva” mislimo na ona tvrtki Sinovac i Sinopharm. Radi se o cjepivima koja se po tehnologiji proizvodnje i metodi poticanja imunosti razlikuju od cjepiva tvrtki Pfizer, Moderna ili AstraZeneca.

Naime, ove kineske tvrtke primjenjuju tehniku slabljenja (atenuacije) SARS-CoV-2 virusa adaptacijom rasta in vitro na tzv. vero staničnoj liniji dobivenoj od epitelnih stanica bubrega afričkog zelenog majmuna. Pri tome virus gubi mogućnost diobe i rasta u humanim stanicama, ali zadržava antigenska svojstva tipična za originalni virus. Prema tome, ako je antigenski identičan originalnom, a ne može izazvati bolest, može se koristiti kao cjepivo.

“Ovom i sličnim metodama dobivaju se i mnoga druga cjepiva u zaštiti ljudi od zaraznih bolesti. Deklarirana učinkovitost ovih kineskih cjepiva je oko 80%, što znači da se taj postotak cijepljenih ne bi trebao simptomatski razboljeti, no oba cjepiva pokazuju gotovo 100-postotnu zaštitu od teške bolesti covid-19 i smrti.

Doduše, postotak zaštite cjepivom Sinovac varira među različitim zemljama, počevši od Turske gdje je ona veća od 80% do Brazila i Srbije gdje ima učinkovitost od oko 50%. Budući da je tradicionalna tehnika pripreme cjepiva slabljenjem virusa nešto starija, skuplja i nešto slabije učinkovitosti, europske zemlje koriste cjepiva pripravljena tehnološki naprednijim metodama isporuke genetskog materijala SARS-CoV-2 virusa adenovirusnim ili liposomalnim nosačima”, objasnio je dr. Trobonjača.

“Postoje ideje kombinacije cjepiva, onih dvodoznih (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Sputnjik itd.) ili naknadnog docjepljivanja nakon primjene jednodoznog cjepiva (npr. J&J) nekim drugim cjepivom. Ako razmatramo tu mogućnost na teoretskoj razini, to bi bilo moguće budući da sva ova cjepiva kodiraju za isti protein s malo razlika, odnosno sva vode u stvaranje proteina šiljastog nastavka (S-protein) SARS-CoV-2 virusa, na koji se potom razvija imunosni odgovor stvaranjem antitijela i poticanjem limfocita T. Prema tome, ako induciramo imunosni odgovor S-proteinom jednog cjepiva, možemo ga pojačati S-proteinom proizvedenim djelovanjem drugog cjepiva. Dodatna zaštita mogla bi se postići kombinacijom adenovirusnih cjepiva s liposomalnim, no u kojoj mjeri, teško je reći, odnosno teško je predvidjeti koliko bi kombinacija različitih cjepiva bila bolja od dvije doze istovrsnog. Ipak, čini mi se da bi prva doza AstraZenecina adenovirusnog u kombinaciji s drugom dozom liposomalnog (Pfizer, Moderna) cjepiva mogla dati bolju imunost nego obje AZ doze. Time bi se izbjeglo imunosno djelovanje protiv samog adenovirusnog vektora koje je moguće u drugoj dozi nakon senzibilizacije s prvom. No, kao u primjeni svakog drugog biološkog pripravka na ljudima, potrebno je provesti određena klinička ispitivanja, da se utvrdi prvenstveno potpuna neštetnost te korisnost takvog postupka”, rekao je imunolog.

Dobro pokrivaju britanski soj

Ostaje pitanje novih sojeva koji “nose” ovaj treći val, tko je na putu da “pokrije” i njih svojim cjepivom, rano su Moderna i Pfizer/ BioNTech objavili da ubrzano rade na takvim rješenjima.

“Nemam podatke za druge tvrtke, no možemo sa sigurnošću pretpostaviti da i drugi proizvođači intenzivno rade na pripremi modificiranih cjepiva, prilagođenih novim sojevima. Naime, vidimo da se virus mijenja mutacijama i da nastaju sojevi na koje prethodno stvorena imunost ponekad slabo djeluje. Postoji mogućnost da će s vremenom nastati sojevi na koje postojeća imunost uopće neće djelovati. Na sreću prilagodba cjepiva sada može ići vrlo brzo budući da osnovna tehnologija, a to je primjena vektora, ostaje ista. Mijenja se samo genetski materijal koji će sada kodirati za nove, mutirane virusne proteine. Za sada sva cjepiva izuzetno dobro pokrivaju britanski soj, no južnoafrički i brazilski su puno slabije pokriveni iako bi i protiv njih cjepiva trebala štititi od težeg oblika covid-19 i smrti”, kaže dr. Trobonjača.

Izvor:vecernji.ba