Već drugu godinu zaredom učenici se obrazuju online. Ono što je zadnjih dana izašlo u javnost je velik broj neopravdanih sati – 23 milijuna.

O neopravdanim satima

– Svakako da neopravdani ili ukupni izostanci koji se broje u milijunima u samom sustavu nisu nešto s čime možemo biti sretni, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija dodavši da, uz markiranje koje je specifično za tu dob kako bi se pokazao bunt, sigurno postoje i neki drugi faktori.

– A to je prejednostavno toleriranje izostanaka iz škole, u konačnici možda i od strane samih roditelja. Svi moramo na tome raditi, roditelji, škole i učenici, da se taj broj smanji, dodao je.

Na pitanje koliko je velikom broju neopravdanih sati doprinijela online nastava, ministar odgovara kako nastava koju učenici pohađaju od kuće, gdje su malo ležerniji, sigurno jest doprinijela, ali naglašava da ovo nije rekordna godina po broju neopravdanih sati.

O cijepljenju prosvjetnih radnika

Dotaknuo se i cijepljenja prosvjetnih radnika. U ministarstvu su, rekao je, zaista u jednom trenutku bili malo zatečeni s ne baš prevelikim odazivom na cijepljenje, pogotovo u nekim područjima, no situacija se, dodao je, nakon apela ministarstva ipak popravila.

– Taj se postotak sada digao, najmanji postotak se vrti negdje oko 30-ak posto. Dubrovnik koji je bio najgori se sada popeo na 31%, rekao je dodavši kako se u nekim županijama brojke vrte od 40 do 45 posto prijavljenih prosvjetnih radnika za cijepljenje, primjerice u Zagrebu ih je 41,42 posto.

Na pitanje što bi procijepljenost od prosječnih 60 posto za prosvjetne djelatnike značila početkom iduće školske godine, a s obzirom na najavljivane nove epidemiološke valove i nove sojeve virusa, odgovorio je kako se ne može predvidjeti koji će se soj i hoće li se nekakav drugi soj pojaviti na jesen.

– Moguće su naravno i varijante da neka od ovih cjepiva neće na neke od sojeva raditi, ali čim prije zaustavimo ukupnu zarazu, i pojava nekih novih sojeva je naravno bitno smanjena. Ali ako me pitate što to znači, to znači sigurniji rad škola, rekao je obrazloživši kako je uzrok toga da neka škola mora prijeći na online nastavu često bila zaraza među tehničkim, a ne samo nastavnim osobljem, što bi se moglo izbjeći uz procijepljenost.

Nešto više od 60 posto škola u Hrvatskoj trenutno održava nastavu uživo, rekao je.

O kriterijima za pad razreda

Dotaknuo se i aktualnosti u školskom sustavu, pa na pitanje zašto je poništio odluku svoje prethodnice i vratio onu po kojoj se s tri jedinice pada godina, a koju neki roditelji pozdravljaju, dok ju neki smatraju prestrogom, odgovara:

– Djeca moraju učiti, bez obzira uče li licem u lice ili online. Mislim da za djecu nije ni najmanje stimulativno ići na varijantu da im praktički kažete da nije bitno koliko jedinica imaju, da će svejedno proći. S druge strane, ipak i učitelji trebaju ocijeniti djecu, trebaju vrednovati taj rad, bez obzira na koji način djeca slušaju nastavni plan i program. S treće pak strane, vi na neki način toj djeci činite medvjeđu uslugu kad prolaze s nedovoljnim znanjem u sljedeći razred. 

Skandal s bodovima na maturi 

Komentirao je i skandal s dodavanjem bodova na maturi.


Očekuje se da se utvrdi kako je došlo do cijele priče. Upravno vijeće Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje uskoro bi se trebao izjasniti o smjeni Ivane Katavić zbog te greške. Ministar Fuchs rekao je kako je odmah od Upravnog vijeća zatražio da detaljno ispita sve okolnosti do kojih je došlo i eventualno provjeri i ostali dio rada.

– Morali smo pribjeći imenovanju novih članova s obzirom na to da je Upravno vijeće radilo u krnjem sastavu. Ovakve odluke se ne donose u krnjem sastavu nego, koliko je to god moguće, pomno s aspekta različitih sudionika. Očekujem sljedeći tjedan da me izvijeste o provedenim analizama i onda će Upravno vijeće donijeti odluku, rekao je dodavši da će državna matura biti provedena onako kako je planirano.

– Sva djeca će polagati državnu maturu i upisati se sukladno svojim rezultatima na željene studije, rekao je.

Na pitanje što nakon toga i hoće li netko dogovarati, kaže da je pitanje zbog čega je uopće došlo do takve situacije – omaškom tj. propustom ili iz nekih drugih razloga.

– Različite su kategorije odgovornosti. Može se dogoditi da je netko nešto potpuno krivo interpretirao pa to napravio u dobroj vjeri, a bilo je krivo. Ili je tu bilo nečega drugog. Ako je bilo nečega drugog, zna se po kojem pravu i po kojim zakonima se takvo nešto sankcionira. Ali ja se nadam da to nije bio slučaj, rekao je. 

O planovima


Vlada je uspjela u Bruxellesu, rekao je, ispregovarati izvrstan program potpore Hrvatskoj u oporavku i razvoju. To je novac koji dolazi pored redovitih programa fondova EU, rekao je:

– I u tom dijelu smo mi kao Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobili otprilike 15 posto ukupnih sredstava, to je 7,5 milijardi kuna, što smo namijenili reformskim procesima.

Oni će, kazao je u kratkim crtama, obuhvatiti između ostalog izgradnju vrtićkih i osnovnoškolskih kapaciteta.

– I naravno srednjoškolskih, ali je naglasak na ovo dvoje. Prelazak svih škola u jednu smjenu, ne samo u jednu smjenu nego na cjelodnevnu nastavu. Dakle ne cjelodnevni boravak jer oni tamo nisu na čuvanju, nego su na cjelodnevnoj nastavi. S time se naravno proširuje i aktivno boravljenje djece u školi pa se otvara dodatna mogućnost nastave, rekao je. Pritom misli na međupredmetne teme koje nije bilo moguće obraditi u osnovnoj satnici te pojačanu fizičku aktivnost. 

Izvor:hrt.hr