Pitanje neravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini i dalje se tretira kao nebitno.

Upravo je svoj životni rad tom problemu posvetila profesorica na Filozofskom Fakultetu u Mostaru, Daniela Jurčić.

Na tu temu je objavila knjigu “Položaj žena u BiH, porast emancipacije ili diskriminacije“, koju je pisala dvije godine.

Za nju kaže da su reakcije i zanimanja bile velike jer predstavlja jednu od rijetkih znanstvenih publikacija na ovu temu u Bosni i Hercegovini.

„Skoro cijeli svoj radni vijek proučavam pitanje rodne ravnopravnosti. Jedan od razloga zašto se bavim upravo njime jest činjenica kako je ova problematika iznimno atraktivna, a meni i posebno zanimljiva. Drugi razlog je veliki nedostatak obrade ovog problema, posebice u akademskim krugovima“, otkriva Daniela.

Kao najveći problem smatra nasilje nad ženama, koje se još uvijek smatra osobnim problemom, a do prije par godina ono se tretiralo samo kao prekršaj. Kaže da se o posljedicama nasilja može samo diskutirati.

„Ovo je iznimno ozbiljan problem u našem društvu i tako ga trebamo i tretirati“, ističe Daniela.

Osim nasilja, žene se svakodnevno susreću i s drugim problemima.

Prije svega tu su stereotipna promišljanja da je žena domaćica, majka, seksualni objekt. Uz sve ovo, ženama je pridana značajno manja politička, ekonomska, socijalna i kulturna vrijednost. Ženu se ograničava na svega nekoliko uloga, a do takvog njezinog statusa su nas dovela upravo stereotipna i zaostala promišljanja kako je muškarac „viši“.

Za problem neravnopravnosti spolova ističe da nije rješiv brzo ni jednostavno. To je jedan složen proces koji će zasigurno trajati godinama.

„Kao društvo moramo nadići rodne stereotipe, smanjiti seksizam i  seksistička promišljanja. Potom, nužno je iskorijeniti patrijarhat te ženu početi tretirati kao subjekt,  a ne kao objekt“,  naglašava Daniela.

Za medije kaže kako jako često održavaju i reproduciraju već stečene rodne uloge te prenose eventualne negativne diskriminirajuće stereotipe o ulozi žene u društvu:

„Najtragičnije je što proces medijskog stereotipiziranja prihvaćamo kao normalan i uobičajen, a zapravo nije tako. Smatram da mediji u BiH moraju ženu ispravno prezentirati, odnosno žene pozicionirati u realne društvene uloge“.

Politička kompleksnost Bosne i Hercegovine stvorila je ambijent u kojem se uglavnom ignorira diskriminacija na osnovi spolova, a bavi se osiguravanjem nediskriminacije u  etničkoj, političkoj i religijskoj strukturi. Također, u odnosu na razvijene zapadne države, društvo u Bosni i Hercegovini je još uvijek konzervativno i patrijarhalno te ženu marginalizira i diskriminira po različitim osnovama. Iako živimo u 21. stoljeću , muškarac je dominantan u svim sferama društva. U modernim društvima je situacija posve drugačija. Žena je emancipirana i ravnopravna.

„Svi zajedno moramo biti nositelji pozitivnih društvenih promjena. U 21. stoljeću, vjerujem, da svi želimo živjeti u modernom i demokratskom društvu. Jedan od uvjeta je svakako i pozicioniranje žene u njezine realne okvire“, zaključuje u svojoj knjizi.

Poručuje da svi trebamo zajedno shvatiti da postoje razlike između žena i muškaraca – ali one su samo biološke, u smislu intelekta razlika nema.

„ Možemo jednako. Ja vjerujem da je došlo vrijeme kada žene žele promjenu svoga položaja, uloge i statusa. Želja mi je da se vrijeme kada su muškarci bili viši, pođe smatrati vremenom zaostalosti i nerazumnosti“, zaključuje za kraj Daniela.

Autorica: Ruža Čalaga

Ovaj članak je napisala Ruža Čalaga u sklopu projekta „Osnaživanje žena u medijima“, a koji je podržan u okviru “Žene na izborima u BiH”.

Projekat „Žene na izborima u BiH“ financira Vlada Švedske, a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH. Sadržaj ovog članka, kao i stavovi izneseni u članku, ne odražavaju nužno stavove Vlade Švedske, niti UNDP-a.