Učinkovitija zaštita žrtava obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja, brže i strože kazne za počinitelje cilj su prijedloga izmjena Kaznenog zakona. Ministar pravosuđa Ivan Malenica izjavio je u emisiji “Otvoreno” kako je svjestan da se nasilje ne može u potpunosti iskorijeniti, ali da će se kroz popisivanje novih kaznenih djela i postroživanje sankcija svakako utjecati na smanjenje nasilja u obitelji.
– Ministarstvo je s predstavnicima udruga napravilo kvalitetan zakon i vjerujem da će u praksi polučiti određene rezultate. Svjesni smo da nasilje ne možemo u potpunosti iskorijeniti, ali kroz popisivanje novih kaznenih djela i postroživanje sankcija svakako ćemo utjecati na smanjenje nasilja u obitelji. Nakon izrade normativnog okvira slijedi daljnji dijalog i praćenje što se događa na sudovima i u radu Državnog odvjetništva, kako bi normativni okvir polučio rezultate koje smo postavili i u mandatu prošle i ove vlade. Još 2019. godine kada smo prvi put mijenjali Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o suzbijanju nasilja u obitelji postavili smo određene temelje. Vjerujem da ćemo i u budućnosti ići prema tome da postrožujemo sankcije i što je više da smanjujemo nasilje, izjavio je.
Dodao je da je danas na Vladi usvojen nacrt prijedloga zakona te vjeruje da će do ljetne pauze zakon biti jednoglasno usvojen u Hrvatskom saboru. Na pitanje zašto se kasnilo u tome, ministar je rekao da je to zato što je trebala jedna šira radna skupina, rasprava.
– Vidi se na tekstu prijedloga zakona da smo usvojili i novo kazneno djelo osvetničke pornografije i proširili pojam bliske osobe. Proširili smo prvotni cilj koji smo si postavili, a to je bilo reguliranje kaznenog djela spolnog uznemiravanja tako da smo osim toga dodali i dosta novina. Vjerujem da je to opravdalo ovo čekanje, izjavio je ministar Malenica.
Sabina Glasovac (SDP), saborska zastupnica, kazala je da je SDP 9. prosinca 2020. godine predložio izmjene Kaznenog zakona u pravcu da se spolno uznemiravanje “goni” po službenoj dužnosti i da se na taj način otkloni svaka prepreka odlaska u zastaru nakon tri mjeseca.
– U to vrijeme bio je jedan slučaj spolnog uznemiravanja u jednoj instituciji gdje žene nisu mogle tražiti pravnu satisfakciju, jer su zakasnile. Ponukani tim slučajem mi smo napisali izmjene zakona i očekivali smo od vlade da prepozna da je to zaista pitanje dana i mjeseci. Tri mjeseca brzo prođu. Kada su žene izložene spolnom uznemiravanju, narušeno im je dostojanstvo, u grču su. Očekivati od njih da u roku od tri mjeseca brzo trče i prijavljuju to nasilje, nije realno. Ne treba osuđivati žene ako nisu spremne u tom trenutku, da kada i egzistencijalno ovise o nekim stvarima ili psihički nisu spremne, da to ne prijavljuju odmah, izjavila je.
– Kada smo vidjeli da vlada to ne stavlja na dnevni red, onda smo uoči Dana žena, inzistirali potpisima zastupnica da se ta tema nametne na dnevni red Sabora. Tada je Vlada reagirala tako da se obvezala da će to učiniti u roku do 31. svibnja. No i dalje ne mogu otkloniti tu dozu gorčine – koliko je žena u ovom razdoblju, od prosinca do usvajanja zakona, propustilo šansu da ih sustav posluša i da počinitelji budu kažnjeni. Apelirala bih na vladu da reagira brže, iako to sve ne znači da ćemo riješiti problem, kazala je između ostalog.
U posljednjih pet godina statistika pokazuje da su u prosjeku više od 40 posto, skoro 50 posto, žena ubile njima bliske osobe, kazala je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
– Radi se o bivšim ili sadašnjim partnerima, a počesto se radilo i o intimnim partnerima bilo sadašnjim ili bivšim, i zbog toga nam je bilo važno, kroz analize takvih slučajeva ugraditi ovu društvenu skupinu u krug bliskih osoba kada želimo procesuirati nasilje u obitelji ili rodno uvjetovano nasilje, dodala je.
Govoreći o nasilju u 2020. godini istaknula je da je evidentiran povećan broj ubojstava žena.
– Rekla bih da se radi o refleksiji koja se dogodila a vezana je za Covid, lockdown, strah od epidemije, zatvoren prostor. Partneri su bili upućeni jedni na druge. Dobivali smo mnogo poziva da se intervenira, kazala je.
Porast kaznenih djela je između 30-40 posto u 2020. u odnosu na 2019. godini, a i porast prekršajnih djela u odnosu na 2019. godinu bio je čak 40% i po broju žrtava i po broju počinjenja.
Psihologinja Maja Mamula, voditeljica Ženske sobe povijesnim smatra da je ukinuta zastara za određena teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.
– Vrlo je važna poruka koju šalje Kazneni zakon. Svi koji radimo sa žrtvama, posebno seksualnog nasilja, nije stvar o hrabrosti, već stjecaja okolnosti hoće li osoba to prijaviti, kazala je.
Marina Ajduković iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smatra da se u Hrvatskoj nedovoljno uradilo u vrijeme Covid epidemije iako se znalo da je ona “faktor rizika”.
– Dio nas je o tome pisao. Znali smo da treba kontaktirati ne samo žrtve već i počinitelje, da se vidi kako oni reguliraju stres. Za vrijeme Covida “nismo položili test”. No mogu reći da sam zadovoljna suradnjom Ministarstva pravosuđa s udrugama. Tako bi trebala i druga ministarstva raditi, dodala je.
Nakon što žena izađe iz skloništa i dalje su otvorena pitanja njenog stanovanja, zapošljavanja, naglasila je.
– Žene u suštini žele da prestane nasilje, ne nužno partnerskog odnosa, već nasilja. To je područje na kome se može puno napraviti, izjavila je Ajduković.
Malenica se složio s već rečenim da bi kroz pravosudnu akademiju trebalo dodatno senziblizirati suce koji sude u ovim predmetima zbog specifičnosti svih okolnosti u tim postupcima.
– Na pravosudnoj akademiji ćemo sigurno imati edukaciju na kojoj neće biti samo pravnici već i druge struke koje mogu dati i veći doprinos. Organizirat ćemo i okrugli stol o tome kako u budućnosti popravljati i poboljšavati zakonodavni okvir. Ne smijemo stati na ovome, već moramo pratiti kako se to sve provodi u praksi, dodaje.
Slaže se s konstatacijom Glasovac da određeni postupci pred sudom traju predugo.
– I ovim zakonom smo učinili još tri dodatne sigurnosne mjere koje se trebaju izricati, a jedna od njih je udaljenje počinitelja iz kućanstva. Tu je na sudovima i državnom odvjetništvu da se izriču, dodao je.
Osvrćući se sudsko procesuiranje slučajeva pravobraniteljica Ljubičić istaknula je da statistika pokazuje da se kazna zatvora izriče u teškim slučajevima i nešto lakšim, u manje od 10%.
Izvor:hrt.hr