Kapitalni projekt brze ceste Mostar sjever – Široki Brijeg – granica s Republikom Hrvatskom, a koji će otvoriti nove perspektive razvoja prostora zapadne Hercegovine, ide svojim tijekom, a osim izrade dokumentacije na kojoj se aktivno radi, općine su spremne krenuti i u proces eksproprijacije zemljišta, i to onoga trenutka kada bude okončan glavni projekt, odnosno bude proglašen opći interes, piše Večernji list BiH.
Koraci koji slijede
Kada je riječ o dinamici aktivnosti, u ovoj godini očekuje se izrada glavnog projekta, kao i pronalazak izvora financiranja za dionicu od Pologa do granice s Republikom Hrvatskom, a za nju bi se iduće godine raspisao i natječaj za izgradnju. U ovom trenutku radi se na projektnoj dokumentaciji, konkretno, glavnom projektu za ovu dionicu koja će biti duga 40,5 kilometara.
Načelnik općine Grude Ljubo Grizelj podsjetio je kako će ova dionica većim dijelom prolaziti kroz prostor te općine te je potvrdio kako su investitori, odnosno izvođači radova kontaktirali općinske službe u Grudama najavljujući skori početak geoloških istraživanja na dijelu buduće dionice.
Grizelj kaže kako se nakon završetka glavnog projekta na ovoj dionici očekuje proglašenje općeg interesa, a tek nakon toga može se očekivati pokretanje procesa eksproprijacije, objasnivši kako će općine kroz koje prolazi dionica biti nositeljice toga posla. Treba navesti kako je u srpnju prošle godine Javno poduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine potpisalo ugovor za izradu idejnoga i glavnog projekta brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH, dionice Polog – granica RH (40,5 km), sa skupinom projektanata koju čine Institut IGH Zagreb, IGH Mostar, Integra Mostar te Geocon d.o.o. Čitluk.
Vrijednost navedenoga ugovora je 7,765.911 KM bez PDV-a. Cilj izrade idejnoga i glavnog projekta dionice brze ceste Polog – granica RH je da se na suvremen i stručan način definiraju sva rješenja vezana uz pripremu izgradnje brze ceste te ispune svi uvjeti za eksproprijaciju zemljišta, pribavljanje urbanističke suglasnosti i odobrenja za građenje.
Ugovor se provodi u dvije faze.
Prva faza je izvođenje istražnih radova i izrade idejnoga projekta te studijske dokumentacije. Druga faza podrazumijeva izradu glavnog projekta. S druge pak strane, kada je riječ o dionici Mostar sjever – Polog, a koja će biti dužine 20,3 kilometra, u planu je izgradnja idejnoga projekta i studija potrebnih za pribavljanje urbanističke suglasnosti te izvođenje istražnih radova.
Na osnovi Okvirne strategije prometa Bosne i Hercegovine i Prometne strategije Federacije, koju je Vlada Federacije BiH usvojila 2016. godine, brza cesta Mostar sjever – Široki Brijeg – granica RH definirana je kao jedna od prioritetnih dionica.
Značaj projekta
Brzom cestom Mostar sjever – Široki Brijeg – granica RH rasteretit će se cestovna mreža Mostara te će ona ujedno biti i sjeverna obilaznica grada. Izravnom vezom s autocestom na koridoru Vc omogućit će se usmjeravanje s petlje Mostar sjever na koridor Vc prema Širokom Brijegu i Grudama te do granice s Republikom Hrvatskom gdje će se brza cesta priključiti na cestovnu mrežu Hrvatske. U strateškom značenju brza cesta će preko zapadne Hercegovine i Mostara do koridora Vc, koji će prolaziti dolinom Neretve, imati izniman značaj za pozicioniranje ove regije na trasu međunarodno značajnih prometnih pravaca, a što će, osim bržeg i sigurnijeg putovanja, imati i niz prednosti u gospodarskom smislu.
Širi prostor Mostara, zajedno sa zapadnom Hercegovinom, raspolaže brojnim gospodarskim potencijalima koji će jednom takvom prometnicom biti podignuti na višu razinu, odnosno iskorišteni u mjeri u kojoj to da sada nije bilo moguće. Brži promet roba i usluga, blizina hrvatske autoceste s jedne, odnosno koridora Vc s druge strane, uvezivanje lokalnih zajednica s većim urbanim središtima – sve su to posljedice realizacije ovoga projekta. Brza i sigurna prometna povezanost osnova je svakog ekonomskog napretka, tako da bi, jednom kada projekt bude realiziran, a Mostar bude spojen s Republikom Hrvatskom preko zapadne Hercegovine, moglo doći i do novih investicija, kao i otvaranja novih radnih mjesta.
Izvor:vecernji.ba