Hrvatski olimpijski odbor (HOO) u svojstvu nakladnika, u suradnji s Hrvatskim zborom sportskih novinara (HZSN), promovirao je u Velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu drugo, dopunjeno izdanje knjige Hrvatski olimpijci i odličnici 1900. – 2020., autora sportskog publicista i kroničara Jurice Gizdića.
Riječ je o drugom, dopunjenom izdanju knjige koja sadrži životopise svih hrvatskih olimpijaca od 1900. do 2020. godine, zaključno s nedavno održanim Olimpijskim igrama u Tokiju. Uz ažuriranje zimskih olimpijaca iz Pjongčanga 2018., autor Jurica Gizdić u novo je izdanje uvrstio i životopise hrvatskih predstavnika koji su nastupili na trima izdanjima Olimpijskih igara mladih.
– Ovom knjigom cilj mi je u prvom redu pokazati javnosti što je hrvatski sport dao olimpijskom pokretu i da se jednom za svagda zna tko je hrvatski olimpijac i medaljonoša i na koji način pripada hrvatskom sportu, a ne nekoj drugoj državi nakon raspada Jugoslavije. Hrvatska sportska povijest je dio nacionalne baštine i svi veliki uspjesi naših sportaša pripadaju Hrvatskoj i hrvatskom narodu, nikome više. Ako već govorimo o Jugoslaviji, bivšoj zajedničkoj državi, pa i Hrvatska je bila dio nje. Tko ima pravo svojatati zlatnu olimpijsku medalju veslača splitskog Gusara na Igrama 1952. godine u Helsinkiju, osvojenu za Jugoslaviju. Hrvatski veslački klub Gusar je splitski klub, sva četvorica veslača – Duje Bonačić, Velimir Valenta, Mate Trojanović i Petar Šegvić – rođeni su u Dalmaciji. U trenutku osvajanja medalje bili su članovi Gusara. Pa tko onda ima pravo, ma s koje strane dolazio, svojatati njihovu medalju, osim hrvatskog naroda?, rekao je Gizdić.
O knjizi posvećenoj i 30. obljetnici HOO-a, s biografijama 1068 olimpijaca i odličnika hrvatskog sporta, u ime nakladnika je govorio glavni tajnik HOO-a mr. sc. Siniša Krajač, koji je naglasio:
– Pred nama je kapitalno djelo hrvatskog sporta na više od 400 stranica, a u njemu su predstavljeni svi hrvatski sportaši i sportašice koji su kroz 120 godina nastupali na olimpijskim igrama pod zastavama četiriju državnih tvorevina. Više od 1000 olimpijaca, čiji su životopisi u ovoj knjizi osvojilo je oko 170 medalja, i tu je zapravo sve ono što su Hrvati ostvarili u olimpijskoj povijesti. Jedna poslovica kaže: “ono što nije zapisano, kao da se nije dogodilo”. Slobodan sam kazati da ovako dragocjenu, hvalevrijednu knjigu ima malo država u svijetu i zato zahvaljujem autoru Jurici Gizdiću i suradnicima na njezinoj realizaciji. Hrvatski olimpijski odbor uvijek će davati potporu ovakakvim projektima jer čuvaju baštinu našega sporta”.
– Ovo je jedinstvena knjiga u svijetu sportske publicistike, dakako, i nije jedina koju je Jurica Gizdić ostavio hrvatskoj olimpijskoj povijesti. Štoviše, ovo je 79. knjiga u njegovu cjelokupnom autorskom radu. Ne postoji cjelovitiji i potpuniji rad skupljanja podataka o sportašima, trenerima, sportskim dužnosnicima koji su obilježili bogatu hrvatsku sportsku povijest. Ponekad je trebalo provjeravati matice rođenih i umrlih, ponekad hodati po grobljima, i ništa nije bilo teško našem autoru. Znam da je iz pera istog autora zgotovljena još jedna knjiga – o hrvatskim sportskim dužnosnicima – i nadam se da će uskoro ugledati svjetlo dana, rekao je glavni urednik knjige, predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara i predsjednik HOO-ove Komisije za informiranje i izdavaštvo, Jura Ozmec.
Izvor:hrt.hr