Poljaci su turisti koji brojčano apsolutno najviše rastu na Jadranu proteklih godina, a ova je unatoč COVID-u bila prijelomna. Poljaci vole Hrvatsku, ali i u Poljskoj se ima što za vidjeti. Gotovo 2 godine od izbijanja pandemije, ljudi su se prilagodili i počeli vraćati putovanjima, navikli da za to sad trebaju ne jednu, već dvije putovnice.
Hrvatsku je ponovno pomazila sreća: kao destinacija Europljanima dostupna osobnim automobilom, u kojem obitelj može putovati ne mareći za maske i socijalnu distancu, Hrvatska je bila prvi izbor mnogima. Poljski su turisti ostvarili najveći rast u ovoj važnoj turističkoj sezoni.
– Kad usporedimo 2021. sa 2020. porast je 44% ali mislim da je važno da je porast i u odnosu na 2019., kaže Agnieszka Puszczewicz, direktorica Ureda Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj. Dodaje kako se Poljaci se osjećaju prijateljski, vole zemlju i dobro se osjećaju.
Tko bi gori sad je doli, kaže naš Gundulić. Karte su se potpuno izmjenile. Kad danas boravite u Poljskoj potpuno vam je jasno da je to danas bogatija i uređenija država od Hrvatske. Isto tako vam je jasno da je najveći hrvatski problem kapilarna korupcija koje se spušta do posljednje kante za smeće na ulici.
Poljski turisti koje naši ugostitelji znaju često neprikaldno ismijavati, danas dolaze skupim vozilima i često borave na svojim jahtama, koje u Hrvatskoj stavljaju u charter. Otkad imaju puno bolji standard, Poljaci putuju često, dodaje Agnieszka Puszczewicz.
– Hrvatska je među prvih 10 zemalja u koje izvozimo, i to je doro za naše odnose. Izvozimo poljoprivedne proizvode, autodijelove, a posljednjih godina stvorila se mala niša jahti i brodova, kaže Lukacz Grabowski, zamjenik direktora Izvoznog sektora Poljske agencije za investicije i trgovinu.
Krakow, kruna u poljskoj tursitičkoj kruni
Krakow je bio sjedište poljske države u njeno najmoćnije doba. U veličanstvenom dvorcu poljski su kraljevi stolovali punih 700 godina. Kralj Žigmund Veliki bio je najveći kolekcionar tapiserija u Europi – o njegovoj kolekciji pričalo se po dvorovima, a samo rijetki imali su je priliku vidjeti. Od 160 renesansnih tapiserija sačuvano je čak 138, a kolekcija je dva puta tijekom povijesti otimana i vraćana u njegov dvorac.
Krakow je imao neprekinut razvoj od naselja u kameno doba, središta srednjovjekovne trgovine, pa poljskog obrazovanja, tu je drugo nasjtarije sveučilište u Europi na kojem je studirao Kopernik. Njegovo središte upisano je u UNESCO-vu svjetsku baštinu, ima važne spomenike od gotike preko renesanse do baroka. Ivan Pavao II. postao je prvi netalijanski papa u 455 godina kad je na to mjesto izabran s mjesta krakovskog biskupa.
Grad ima najveći europski srednjovjekovni trg – tržnicu gdje se odvijala gradska trgovina kroz stoljeća. Trubač koji s lijevog zvonika katedrale trubi od doba turskih osvajanja, prvo kao upozorenje na osvajački pohod ili požar, a danas svaki puni sat, glavna je turistička atrakcija na trgu. Trubači su mladi vatrogasci, koji se izmjenjuju u smjenama od 24 sata. Jer, nije lako popesti se uz 300 stepenica na vrh zvonika.
Agnieska Pusczevicz došla je prvi put u Hrvatsku netom poslije rata kao mlada turistkinja i zaljubila se u mjesto i ljude. Danas je ljubav pretvorila u posao kao predstavnica HTZ u Varšavi. Kaže kako nema boljeg dokaza koliko Poljaci vole Hrvatsku nego kad stupite u ured Kulturnog centra Srednje Europe u Krakowu.
– Naš je centar od početka bio usmejren na kulturni prostor Srednje Europe. Prije ili kasnije, morali ste nam doći u fokus. Kad ste ušli u EU, posvetili smo vam poseban broj našeg tromjesečnog stručnog izdanja o baštini. Sanjali smo o tome da dovedemo vašu umjetnost poljskoj publici. Trajalo je neko vrijeme. Uz pomoć vašeg veleposlanstva mogli smo 2017. prikazati veliku izložbu Ivana Meštrovića u središti Krakowa. On je imao posebne veze s Poljskom, sudjelovao je na natječaju za naš najvažniji nacionalni spomenik između dva rata i bio je ovdje. S Hrvatskom povijesno dijelimo poimanje srednje Europe, ideju važnosti nacionalnog identiteta i duše naših prostora, kaže Agata Wasowska Pawlik, ravnateljica Centra.
Knjiga o hrvatskoj kulturi, najbolja povijesna knjiga u Poljskoj
– Međunarodni kulturni centar u Krakovu je jadna od poljskih institucija koja intenzivno surađuje s Hrvatskom. Danas smo jako bliski, puno naših građana dobro poznaje Hrvatsku, ali geografski. Mi želimo ispuniti rupu u njihovom poznavanju hrvatske kulture, povijesti i umjetnosti. Prošle smo godine objavili prvu epohalnu knjigu o hrvatskoj kulturi za Poljake, koju je napisao profesor s našeg Jagielonskog sveučilišta. Odmah je rasprodana i dobila je nagradu za najbolju povijesnu knjigu u Poljskoj. Mi smo srednjoeurpski susjedi, iako nemamo zajedničke granice, govori Lukasz Galusek, zamjenik ravnateljice Međunarodnog kulturnog centra u Krakowu.
Ove godine očekuje se da poljski turisti u Hrvatskoj prvi put u povijesti premaše brojku od milijun.
Izvor:hrt.hr