Pod pritiskom rekordne inflacije u eurozoni, Europska središnja banka (ECB) se sprema u prvom tjednu rujna značajno povećati referentne kamate, pošto su strahovi o sve većim troškovima života nadjačali bojazan oko moguće recesije, pišu svjetski mediji.
Pod pritiskom cijena
Investitori na tržištima novca procjenjuju da se ECB sprema ovoga tjedna krenuti u svoje najveće pooštravanje monetarne politike, pojačavajući borbu protiv inflacije, ukazuje The Times.
Nakon što su podaci o inflaciji ukazali da se pritisak na cijene povećava u 19 članica eurozone, očekuje se da će ECB povećati kamate za 75 baznih poena, što je njeno najveće pojedinačno povećanje kamatnih stopa.
ECB je u srpnju prvi put u 11 godina podigla kamate za 50 baznih poena, čime je jedna od njenih glavnih stopa povećana na nula posto pošto je osam godina bila negativna.
Investitori se, kako navodi londonski list, sada klade da će banka sa sjedištem u Frankfurtu morati ubrzati svoje napore pošto je inflacija dostigla rekordnih 9,1 posto, a cijene energije su skočile posljednjih tjedana.
Glavni ekonomist za Europu u banci Goldman Saks Goldman Sachs Sven Jari Stehn nakon posljednjih podataka o inflaciji u eurozoni podigao je svoju prognozu za kamatne stope ECB-a, predviđajući rast od 75 baznih poena u rujnu, a zatim još 50 baznih poena sljedećeg mjeseca.
Između inflacije i recesije
Osjećaj urgentnosti u borbi protiv inflacije prevladao je zabrinutost u ECB-u zbog štete koju agresivno podizanje kamata može nanijeti ekonomiji eurozone, piše The Financial Times.
Nekoliko dužnosnika u ECB-u koji određuju kamatne stope reklo je da se sada više fokusiraju na trenutne rekordne razine inflacije, udaljavajući se od prethodnog pristupa koji je uglavnom ovisio od očekivanja gdje će cijene biti za dvije godine.
Promjena je navela mnoge ekonomiste da prognoziraju da će ECB u četvrtak, 9. rujna, povećati kamate za 0,75 postotnih poena, što je, kako piše britanski list, tek drugi put u povijesti Središnje banke eurozone.
ECB je u srpnju već premašila očekivanja kada je podigla svoju depozitnu stopu za 0,5 postotnih poena na trenutnih nula posto. To je također bilo više nego što su nagovijestili predsjednica ECB-a Christine Lagarde i njen glavni ekonomist Philip Lane.
Posljednji zaokret naznačila je članica izvršnog odbora ECB-a Izabel Šnabel, koja je na skupu središnjih bankara u SAD prošlog tjedna naglasila da bi ta banka bila voljna da zarad borbe protiv inflacije podigne troškove zaduživanja na razinu koja bi dovela do veće nezaposlenosti i moguće recesije.
S druge strane, Lane je nastavio da upozorava na opasnost od pretjerano agresivnog podizanja stopa. On je na skupu u Barceloni prošlog tjedna rekao da “ne postoje prečice” u analizi inflatornih ciklusa i izrazio uvjerenje da će inflacija uskoro pasti s “ekstremno visoke razine”.
Pozivi da se ECB pridruži američkim Federalnim rezervama u agresivnijem podizanju kamatnih stopa pojačali su podaci iz eurozone koji pokazuju da je inflacija u kolovozu porasla na rekordnih 9,1 posto, dok je nezaposlenost pala na rekordno niskih 6,6 posto.
Međutim, i prije toga, kako ukazuje Financial Times, nekoliko faktora je guralo dužnosnike u ECB-u ka agresivnijem pristupu. Veleprodajne cijene energenata su prošlog mjeseca skočile na najvišu razinu u Europi uslijed straha da će Rusija nastaviti ograničavati isporuke plina. S druge strane, ekonomski rast je odolijevao energetskoj krizi, potpomognut fiskalnom politikom i ukidanjem ograničenja zbog korona virusa.
Pad eura
Dok se očekuje da ECB podigne referentne kamate za 0,75 posto, akcije na europskim burzama su pale šesti put za sedam dana, a euro potonuo na 20-godišnji minimum, nakon što je Rusija eskalirala energetsku krizu zatvaranjem ključnog plinovoda, ukazuje Bloomberg.
Europske zemlje predvođene Njemačkom najavile su tijekom vikenda mjere za rješavanje krize s rastom troškova života i cijena energenata, pošto je ruska državna kompanija Gasprom u petak, 2. rujna, priopćila da će na neodređeno vrijeme obustaviti opskrbu Sjevernim tokom.
Zajednička europska valuta je u ponedjeljak, 5. rujna, oslabila za čak 0,8 posto na 98,78 američkih centi, što je njena najniža razina od 2002. godine. Analitičari Goldman Saksa spustili su svoje prognoze vrijednosti eura u naredna tri mjeseca na 97 s prethodnih 99 centi.
Glavni strateg Danske bank Piet Philip Christiansen rekao je da će euro u bliskoj budućnosti nastaviti biti slab uslijed udarca koji je europskoj ekonomiji nanijelo zaustavljanje plina, dok će paket poticaja u Nemačkoj otežati predviđanje inflacije i zakomplicirati posao ECB-u.
To može dovesti do dodatnog zatezanja monetarne politike zbog povećanih inflatornih pritisaka, dodao je on.
Produbljivanje energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu koja je podigla cijene robe, bilo je značajan faktor koji je doveo prošlog mjeseca do pariteta eura i dolara, prvi put u dva desetljeća, ukazuje Bloomberg i navodi da nova ograničenja u opskrbi energentima uoči zime prijete dodatno opteretiti europsko gospodarstvo kada rast potrošačkih cijena primorava ECB da pooštri monetarnu politiku.
/HMS/