Posljedice pandemije, kada jednom napokon završi, još ćemo dugo osjećati. Istraživačka grupa s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta objavila je rezultate istraživanja provedenog na 4000 osoba, od učeničke dobi do duboke starosti. Rezultati su otkrili tko je u Hrvatskoj psihički najteže stradao od pandemije.
Godina života u ekstremnim uvjetima – učinila je svoje. Mnogi su psihički iscrpljeni, tjeskobni, anksiozni i depresivni. Svaka druga osoba, pokazalo je istraživanje, ima problema sa spavanjem.
– Problemi zdravstveni su veliki, sigurno. Kod mnogo ljudi. Mnogo ljudi koje ja poznajem imaju nesanicu, isto tako ljudi koji boluju od glavobolje, imaju problema da kičnom, kaže Karmen.
Život u izolaciji uz sate provedene pred ekranom i nedostatak socijalnih kontakata posebno su pogodili mlade. Tri četvrtine studenata zabrinuto je za svoje psihičko i fizičko zdravlje. Neizvjesnost i stres zbog ispita u pandemiji su ostali, a tradicionalni ispušni ventili – nestali.
– Ograničene su sportske aktivnosti unutar dvorana, ograničeno je druženje izvan fakutleta. Čak i druženje na fakultetu. Malo se mijenja nastava online, male je uživo, malo su ispiti online, malo su uživo – i to sve dodaje jednu veliku razinu neizvjesnosti, kaže Bruno Bencarić, apsolvent psihologije.
Istraživanje provedeno u prosincu 2020. pokazalo je i da je svaka treća osoba manje zadovoljna seksualnim životom.
– Kad smo pod stresom dakle, ideja je da ćemo se tako riješiti stresa, ali ne, kad smo pod stresom onda zapravo imamo poteškoće se opustiti da bismo uživali u seksualnim odnosima što nam je jedna od primarnih potreba i važno je za naš normalni život, ističe Željka Kamenov, profesorica socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Najviše su patili samci, dok su se roditelji, iako su se morali dodatno brinuti za djecu, bolje nosili s problemima. S dolaskom cjepiva i ljeta muci se nazire kraj, no stručnjaci upozoravaju – posljedice neće odjednom nestati.
Nataša Jokić-Begić, profesorica s Katedre za kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, naglašava da se ljudi prilagode na sve, pa će se prilagoditi i na dobro, no da se ne smije zanemariti da dio ljudi će ostati na neki način ranjen sa svim ovime što se dogodilo. Tim ljudima treba pomoći.
Poglavito djeci i mladima na koje je godina iz horor filmova ostavila najdublji trag.
Izvor:hrt.hr