Na njemačkoj političkoj sceni događaju se velike promjene – bira se novi njemački kancelar. Iako su građani navikli na TV dvoboje, ovoga će se puta raditi o troboju. Ovo ukazuje na neobičnu činjenicu da čak tri političke stranke još uvijek imaju realne šanse nominirati svog kancelara, odnosno kancelarku.
Kandidati u koje su uperene oči cijelog svijeta su Annalena Baerbock kao čelnica Zelenih, Armin Laschet, kandidat Unije CDU/CSU, te socijaldemokrat Olaf Scholz. Ovaj je preokret iznenadio mnoge u Njemačkoj, uzevši u obzir da je još prije nekoliko mjeseci mogućnost pobjede za Scholza i Lascheta bila samo nedostižni san.
Što se promijenilo?
Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea kaže kako je napravljeno nekoliko velikih greški od strane kandidata Unije Armina Lascheta i čelnice Zelenih Annalene Baerbock.
– Nekome se može učiniti da su to sitnice. Ali Laschet se, primjerice – smijao tijekom posjeta poplavljenim područjima dok je govorio njemački predsjednik. Ili greške i nejasnoće u životopisu Annalene Baerbock. Olaf Scholz, međutim – nije radio nikakve greške, napominje Matić. Dodaje kako su programi stranaka zapravo pali u drugi plan, sve se personaliziralo i gleda se uglavnom kroz glavne kandidate.
– Tek je na drugom troboju uoči saveznih izbora, počela prava predizborna kampanja. Dosta je letjelo perje po studiju – bilo je svađe i povišenih tonova, kaže Matić i dodaje kako je jedna od ključnih tema ovog dvoboja bilo pitanje političke odgovornosti Olafa Scholza, kao ministra financija, za nekoliko afera koje su se događale proteklih godina – i na saveznoj razini, ali i iz vremena dok je bio gradonačelnik Hamburga.
Te su afere porezne prirode, poput pranja novca i utaje novca, zbog čega se povelo pitanje koliko je Scholz kao ministar financija imao svoje ministarstvo pod kontrolom, te koliko je za to politički odgovoran. U slučaju pobjede Scholzove stranke, bit će moguće formiranje vladajuće lijeve koalicije sa Zelenima, za što iz Unije CDU/CSU kažu kako bi ugrozilo nacionalnu sigurnost.
Pitanje izlaska Njemačke iz NATO-a i EU-a?
– To je još jedan od predizbornih trikova koje koriste iz CDU/CSU. No, ono što je problematičnije kod ljevice su pozicije po pitanju vanjske politike, koje su itekako kontroverzne. Ljevica se zalaže za izlazak Njemačke iz NATO-a i Europske Unije, za radikalno drugačiju politiku prema Rusiji – to su sve stvari koje Unija CDU/CSU jasno odbacuje, a Olaf Scholz se za sada oko toga jasno ne pozicionira, objašnjava Matić.
Tko u Njemačku treba doseljavati, a tko ne?Što se tiče migracijske politike Armina Lascheta, on se zalaže za jasne kriterije po kojima se u Njemačku treba doseljavati – zalaže se za doseljavanje jer je privredi potrebno oko 400 tisuća kvalificiranih radnika godišnje, i u odnosu na to ima jasne kriterije tko u Njemačku treba doseljavati, a tko ne. Želi i dalje slijediti humanitarnu politiku i zaštititi one kojima je to potrebno, ali samo do određenog broja.
– Napominje da postoji određena gornja granica broja azilanata koje Njemačka može podnijeti, kaže Matić i dodaje kako će na kraju kod odabira kandidata presuditi osjećaji građana koje imaju prema pojedinim kandidatima – izabrat će one ljude za koje smatraju da ih mogu dobro i suvereno voditi kroz ova turbulentna vremena.
Neizvjesno do samih izbora
Matić kaže da Nijemci kod Olafa Scholza to trenutno imaju, zato što je to čovjek koji ne naginje konfliktima i nije pretjerano pretenciozan. Po mnogo čemu je sličan Angeli Merkel – izbjegava kontroverzne teme kako ne bi motivirao birače protivničkog tabora da izađu na izbore. Dodaje kako se očekuje još jedan troboj kako bi Armin Laschet mogao nastaviti sa napadima, pogotovo na Scholza.
– Čini se da je Annalena Baerbock mogla ispasti iz utrke za kancelarku. Međutim, sve je još prilično neizvjesno. Još uvijek je veliki broj neodlučnih birača. Mnogo je ljudi koji će odluku vjerojatno donijeti neposredno pred izbore ili na sam dan izbora. A ishod izbora ne zanima samo Nijemce, već i mnoge ljude izvan Njemačke, zaključuje Matić.
Izvor:hrt.hr