“Multietnični duh i zajednica koja je egzistirala u BiH do rata 1992. stvarana su kroz stoljeća zajedničkog života građana različitih vjera i kultura, naročito u gradovima BiH. Sela su rijetko bila mješovita. Identiteti bosanskih Srba, Hrvata, Bošnjaka i Židova su nastajali međusobnom interakcijom i prožimanjem. Isprepleteni su, i ne bi bili to što jesu bez međusobnog utjecaja”, kazao je danas lider SDA Bakir Izetbegović koji je bio jedan od uvodničara na sesiji “Kruga 99”.

“Unitarna, ili jednostavna država, kakva je BiH bila do prihvaćanja dejtonskog ustroja, i koja funkcionira na bazi građanskog principa, prirodni je okvir i sustav koji štiti i omogućava opstanak i razvoj multietnične zajednice kakva je bila, i kakvu težimo obnoviti.

BiH je funkcionirala na bazi građanskog uređenja, ali u njoj se uvijek održavao, i uvijek će se kroz različite mehanizme nastaviti održavati etnički balans i spriječavati dominacija i diskriminacija po etničkoj osnovi. ZAVNOBIH Bosnu i Hercegovinu definira kao zemlju koja je „i srpska, i hrvatska, i muslimanska“, a odnosi i balansi u njoj su oduvijek bazirani na transparetnim i propisanim mehanizmima, ili na neslužbenom ali sveprisutnom etničkom „ključu“”, kazao je Izetbegović i dodao:

“Agresija na BiH, ona sa istoka a zatim i ona sa zapada, dovela je do etničkih sukobljavanja koji su poprimali dimenzije građanskog rata, do zločina koji su kulminirali genocidom, koji su proizveli strahove i nepovjerenje čije naslijeđe je teško prevladati, i koji održavaju stanje segregacije i potrebe za dominacijom retrogradnog etničkog principa”.

Kazao je da je u Daytonu “prihvaćeno manje zlo”.

“U svrhu zaustavljanja velikog zla – rata, u Daytonu je prihvaćeno manje zlo – podjela na entitete, a zatim i na kantone, što je pogodovalo održavanju ratom proizvedene diskriminacije spram pripadnika naroda koji nisu većinski u nekom od entiteta ili kantona, i spram građana koji ne pripadaju ni jednom od BiH naroda, i to na cijeloj teritoriji BiH. Etabliran je pojam i princip „tri konstitutivna naroda“ koji se od dijela političkih snaga koristi kao osnova za trojnu podjelu BiH, psihološku, kulturološku, institucionalnu, s ciljem da ona bude i teritorijalna”.

Postupnom normalizacijom odnosa u BiH, napretkom procesa pomirenja, odlukama Visokih predstavnika, te presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava dominacija etničkog principa nad građanskim je u izvjesnoj mjeri ublažena. Punom implementacijom ovih presuda i implementacijom 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, ovaj balans bi se bitno pomjerio u korist građanskog uređenja BiH.

Presudni utjecaj na povjesne tokove u regiji u turbulentoj novijoj povijesti su imale političke snage koje su štitile i afirmirale nacionalne interese. U BiH su to bile političke stranke SDA, HDZ i SDS, odnosno SNSD. Međutim, kada je u pitanju odnos prema multietničnoj konstituciji BiH i građanskom uređenju koje pruža šansu da se multietnični duh BiH obnovi i zaštiti, odnos ovih stranaka je bio i ostao radikalno različit. SDA u cijelosti stoji iza građanskog principa i spremna je na punu i hitnu implementaciju presuda Europskog suda za ljudska prava, dok, recimo, HDZ vidi opasnost za opstanak Hrvata u BiH u jačanju građanskog principa, opire se implementaciji navedenih presuda, uz nevjerovatnu tvrdnju da bi se „građanski ustrojena BiH uskoro pretvorila u bošnjačku, a zatim i u islamsku republiku BiH“.

“Građanski orijentirane stranke, s multietničnim rukovodstvima, su se razvile skoro isključivo na teritorijama koje dominantno nastanjuju Bošnjaci, i gdje je dominantna SDA. Lijevo orijentirane stranke u RS, socijalističke i socijaldemokratske, su čisto srpske stranke. Najuticajnija među njima, Savez nezavisnih socijaldemokrata se pretvorio u radikalnu nacionalističku stranku. U Hrvatskom korpusu u BiH, za razliku od Hrvatske, takve stranke i ne postoje”, smatra lider SDA.

“Kako u ovim okolnostima jačati građanski princip i povećati šanse za uspostavljanjem građanskog uređenja, a time i za ponovnom uspostavom istinski multietnične Bosne i Hercegovine?

Potrebno je jačanje i suradnja svih faktora koji tom jačanju vode.

Građanski orijentirane stranke, SDA, predstavnici međunarodne zajednice – na prvom mjestu predstavnici EU i Vijeća Europe, predstavnici nevladinog sektora i udruženja intelektualaca moraju raditi koordinirano”, napomenuo je Izetbegović.

“Građanske, većinom lijevo orijentirane stranke moraju odustati od kontraproduktivnog sukoba sa SDA, svesti ga na zdravo rivalstvo. I moraju ostvariti prodor na područja na kojima dominiraju srpske i hrvatske nacionalne stranke. Taj prodor je u ovom času sveden na nulu. Mora se probuditi demokratski, probosanski refleks u srpskom i hrvatskom korpusu u BiH.

SDA treba napraviti nove iskorake od nacionalne ka multietničnoj stranci. Ti iskoraci su do sada bili odveć skromni i sveli su se na po nekog Hrvata i Srbina u Glavnom odboru, predsjedništvu i kantonalnim rukovodstvima stranke. Međunarodna zajednica, a naročito Europska unija, mora biti odlučnija i konkretnija kada je u pitanju implementacija europskih standarda, stavova, odluka, a naročito presuda kojima se afirmira građanski princip i otklanja diskriminacija“.

Izetbegović je još kazao da je aktualan novi pokušaj izmjene Izbornog zakona.

“Trenutačno je aktualan novi pokušaj izmjene Izbornog zakona. U PS BiH je formirana interresorna radna grupa koja bi trebala definirati prijedlog izmjena. Nadam se da to neće biti još samo jedan neuspješan pokušaj, jer već 15 godina bezuspješno pokušavamo iznaći rješenja koja će omogućiti implementaciju niza presuda Europskog suda za ljudska prava, a biti prihvatljiva za glavne političke aktere u BiH, odnosno za 2/3 parlamentaraca u PS BiH koji dolaze iz glavnih političkih stranaka. SDA se, na prijedlog predstavnika međunarodne zajednice – EU, SAD, Velike Britanije, OSCE i OHR, u lipnju prošle godine obvezala u suradnji s HDZ definirati principe i osnovne konture izmjena Izbornog zakona kojima će biti implementirane sve presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koja se odnose na ovu materiju.

Interes SDA je implementacija presuda Europskog suda koje otklanjanju diskriminaciju u kandidiranju i izbornom procesu i koje su na liniji jačanja građanskog koncepta. Za sada nismo uspjeli približiti stavove s HDZ. Uvjeren sam da je format SDA/HDZ odveć reduciran i da u razgovore o izmjenama Ustava i izbornog zakona treba uključiti sve parlamentarne stranke, domaće i strane eksperte, kao i predstavnike nevladinog sektora”, poručio je i za kraj još dodao:

“Ono što je za pozdraviti po pitanju ovog formata jeste da je on nakon 12 godina riješio pitanje izbora u Mostaru, i da je izvjesnoj mjeri relaksirao odnose unutar nestabilne koalicije u kojoj su glavne komponente SDA i HDZ”.

/Fena/HMS/