Gradska vlast u Subotici, na sjeveru Vojvodine, planira bunjevačku ikavicu proglasiti službenim jezikom. Tomu se žestoko protivi vodstvo hrvatske manjine u Srbiji koje u toj inicijativi vidi nastavak državne politike umjetne podjele bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate. Naše je Ministarstvo vanjskih poslova Srbiji uputilo dvije prosvjedne note zbog kršenja međudržavnog sporazuma.

Bunjevačku ikavicu, kojom se aktivno služe, Hrvati na sjeveru Bačke smatraju svojim materinskim dijalektom, govorom. No sada bi ona mogla postati službeni jezik jer to zahtijeva Bunjevačko nacionalno vijeće koje zastupa oko 16.000 građana Subotice koji se izjašnjavaju kao Bunjevci, ali se ne smatraju dijelom hrvatskoga naroda. Štoviše, drže da su autohtoni narod i da su bunjevački jezik i kultura nespojivi s hrvatskim identitetom.

Srbija im je priznala status zasebne nacionalne manjine, a vladajuća Srpska napredna stranka, kao ustupak, bunjevačku ikavicu namjerava proglasiti službenim jezikom.

– Gospodo, ne možemo koristiti Bunjevce kada su potrebni Subotici, kada su u interesu Srbije. Ne možemo samo od njih tražiti obveze, moraju i oni dobiti određena prava, kaže Stevan Bakić, gradonačelnik Subotice.

Tomu se protivi vodstvo hrvatske zajednice koje ističe da je inicijativa nezakonita, znanstveno i jezično neutemeljena te protivna međudržavnom sporazumu Hrvatske i Srbije. 

–  Naravno da će to imati političke reperkusije. Naravno da će to usložniti hrvatsko-srpske odnose. Hrvatska je odlučno i ispravno reagirala, kaže Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

– To je posljedica strategije koja se radi 30. godina unatrag radi na razbijanju hrvatskog korupusa, kaže Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Vodstvo hrvatske manjine upozorava da zajednicu Bunjevaca, ne-Hrvata, predstavljaju osobe koje su u prošlosti aktivno sudjelovale u životu hrvatske zajednice. To i oni sami potvrđuju ističući da se kao Bunjevci izjašnjavaju tek od 2002.

– Prije toga, svugdje gdje god možete pronaći sam se izjašnjavao kao Jugoslaven, kaže Mirko Bajić, predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca.

Za povjesničara Vladimira Nimčevića sporenja o bunjevačkom govoru i uopće pripadnosti Bunjevaca u Vojvodini neutemeljena su.

– Stanovništvo koje mi danas popularno zovemo Bunjevcima u 18. i dugo vremena 19. stoljeću bilo je nazivano, kao od strane sebe tako i od strane vlasti Dalmatinima, nazivano kaže Vladimir Nimčević, povjesničar.

Hrvatska je Srbiji, zbog namjere da se bunjevački proglasi službenim jezikom u Subotici i prijetnji vodstvu hrvatske manjine, uputila dvije prosvjedne note.

Izvor:hrt.hr

error: Content is protected !!