Predsjednik je već iznio svoje poznate stavove o položaju Hrvata u BiH, da više neće biti popuštanja kada je riječ o pravima Hrvata i da se ne može ići ispod standarda Daytona i da nije pošteno, niti pravedno da jedan narod nema pravo na svog predstavnika, javio je iz Mostara za Dnevnik HTV-a Ivica Đuzel.
Dodao je da Milanoviću raste popularnost u BiH. Tijekom poslijepodneva je došla reakcija, Šefik Džaferović ga je pozvao da više ne dolazi, da se ne ponaša kao nepristojan gost, da je neozbiljan, arogantan i da postaje novi rasadnik nestabilnosti.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović se tijekom dana u Mostaru susreo s gradonačelnikom Mariom Kordićem te održao predavanje na Sveučilištu u Mostaru. Milanović se popodne susreo s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora u Ljubuškom, a trodnevni radni posjet završava sutra posjetu Livnu i Tomislavgradu.
Milanović: Nije pošteno da Hrvatima drugi biraju člana Predsjedništva BiH
Predsjednik oran Milanović izjavio je u utorak kako nije pošteno da Hrvatima drugi biraju člana BiH Predsjedništva, dok je čelnik HNS-a BiH Dragan Čović ocijenio da inicijativa iz Hrvatske jako pomaže kako bi se potaknula izmjena Izbornog zakona.
Nije pošteno da članovi druge etničke skupine biraju člana Predsjedništva drugoj skupini. To nije pošteno i ispravno, rekao je Milanović nakon susreta sa čelništvom Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH u Ljubuškom. Ponovio je kako se preko preglasavanja Hrvata ne može prijeći, te da se to, kako je rekao, pretvorilo u zlostavljanje.
U tri navrata glasovima Bošnjaka je za hrvatskog člana BiH Predsjedništva izabran Željko Komšić. Zbog toga su ga hrvatske stranke i institucije proglasile nepoželjnom osobom. Očekuje se kako će se Komšić ponovno kandidirati za državni vrh BiH na izborima sljedeće godine, a bošnjačke stranke najavile su kako bi se taj fenomen mogao ponoviti i u slučaju izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda.
Milanović je Željka Komšića, sadašnjeg člana BiH Predsjedništva, nazvao lažnjakom. Ocijenio je ohrabrujućim što je nekoliko bošnjačkih političara poput Fahrudina Radončića i Elmedina Konakovića izjavilo da nije pošteno da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović izrazio je zahvalnost Milanoviću i vlastima u Hrvatskoj što podupiru inicijativu o izmjenama Izbornog zakona kako bi se onemogućilo preglasavanje toga naroda u BiH.
Naša domovina je BiH u kojoj želimo živjeti kao jednakopravan narod predstavljen kroz legitimne predstavnike gdje je to ustav odredio. Vjerujem da u 2021. moramo izmijeniti Izborni zakon a u tome nam uvelike pomaže inicijativa koja stiže iz Republike Hrvatske, rekao je Čović. Pozdravio je istupe bošnjačkih političara koji su se usprotivili preglasavanju Hrvata.
Drugog dana posjeta Bosni i Hercegovini hrvatski predsjednik Zoran Milanović u Vitezu je odao počast djeci stradaloj u ratu 1993., kada je, unatoč primirju, s položaja Armije BiH ispaljen projektil koji je pao na igralište. Poginulo je osmero djece hrvatske nacionalnosti, a za taj zločin još nitko nije procesuiran. Milanović je posjet nastavio u Mostaru, gdje je na Sveučilištu održao predavanje studentima. Nakon toga je, odgovarajući na pitanja novinara, uputio još jednu poruku Sarajevu.
– Što sam rekao, to sam rekao, komentirao je predsjednik RH Zoran Milanović svoje izjave o BiH.
Rekao je da duboko poštuje BiH, ali da se Hrvatima ukralo pravo da biraju svog člana Predsjedništva.
– Što tu nije jasno? Što je tu moralno, ispravno? Ja moram da bih bio kozmopolit simpatizirati tuđi sekularni nacionalizam. Nisam nacionalist i očekujem da to ne budu ni drugi. To je osnova osnova. I zato dublje od toga ne idem. Detalji izbornog zakona, to me ne zanima. Treba li ga mijenjati – ne znam. Jer ovo što treba, treba napraviti prema ustavu BiH. Sve je jasno. Prvih 10 godina nikome nije palo napamet da Hrvatima bira člana Predsjedništva, a onda se netko pametan toga dosjetio. To je možda najbolji kontradokaz o čemu se tu radi, rekao je.
Rekao je da se nada da se neće dogoditi da i iduće godine nema predstavnika Hrvata u predsjedništvu BiH, jer je to protivno slovu i duhu Daytonskog sporazuma.
– Hrvatska je potpisnica, Hrvatska je ukorijenjena u to. To je činjenica. Jedino što tražimo i očekujemo je da se to poštuje. Što se tiče mene, u svakoj međunarodnoj instituciji u kojoj se bude donosio neki dokument o BiH, tražit ću i inzistirati da se uvijek spomene poveznica, referenca na okvirni sporazum Dayton-Paris, što je jako bitno, ne i drugi međunarodni sporazumi, i konstitutivni narodi. Ako ne bude reference na konstitutivni narod i Dayton, neće biti zajedničke izjave. Bit će papir predsjedavajućeg, to je ništa, rekao je.
U razgovorima s različitim predstavnicima BiH nije htio staviti naglasak na rat, nego na ono što je trenutni problem. Kazao je i da “ovdje više nema opasnosti od rata, jer rat košta”.
– Nema više jugoslavenskog inventara da ga netko ukrade kao Milošević 1991., rekao je.
Naglasio je da zastupa hrvatske interese, a ne globalnu pravdu i ništa kozmopolitski.
– Da nije bilo modela konstitutivnosti, proklamiranog u Ustavu iz 1974. godine, moja nacija se nikad ne bi mogla osamostaliti, Slovenci se ne bi mogli osamostaliti, Makedonci, Crnogorci. Hrvatska se nije otcijepila, potjerao ju je Milošević, ustvrdio je.
Izvor:hrt.hr