Europa je u velikoj opasnosti od nestašice plina ove zime. Energetska kriza nastala uslijed ruske invazije na Ukrajinu mogla bi poprimiti puno šire razmjere u nadolazećoj zimi.

Već mjesecima države prave planove vezane uz uštedu energenata s obzirom na to da je u većini njih plin među vodećim energentima. Mnoge kontinentalne europske zemlje u velikoj mjeri ovise o ruskom plinu i smatraju kako Kremlj koristi energente kao oružje kojim vrši pritisak na zemlje koje podržavaju Ukrajinu.

Gazprom, ruski energetski div u vlasništvu države, već je ukinuo isporuke za dio zemalja, piše Večernji list BiH.  Strah od zime Jesen je pred vratima i Nijemci se boje moguće nestašice plina, a struja je sve skuplja pa se traže alternativni izvori grijanja.

Masovno se naručuje ugradnja kamina i peći na drva, a prema tvrdnjama Središnje udruge za sanitarije, grijaća tijela i klimatizaciju (ZVSHK) u Sankt Augustinu, potražnja za grijanjem na drva “eksplodirala” je nakon ruske invazije na Ukrajinu.

– Ne želim se smrzavati tijekom zime, to sam već jednom doživio – samo je jedna od rečenica koje izgovaraju kupci peći. Visoke cijene energenata unutar EU-a doprinose činjenici da sve više kućanstava u Europi prelazi na grijanje na pelet. Europska udruga za biomasu Bioenergy Europe očekuje kako će tijekom 2022. na tržištu nedostajati oko 2,5 mil. tona peleta.

Stoga trgovci nastoje osigurati što je moguće veće količine ovog energenta, a cijene vrtoglavo rastu. Cijene peleta i u BiH su gotovo dvostruko veće, a država je, kako bi zaštitila građane, uvela zabranu izvoza ovog energenta, ali i ogrjevnog drva.

Bila je uvedena i zabrana za brikete, ali je ona ukinuta. Međutim, ni zabrana izvoza nije snizila cijene. Polovinom srpnja došlo je do snižavanja cijene peleta. Ipak, cijene su se vratile na prijašnju razinu.

Tako je cijena tone peleta nekoliko tjedana bila 590 KM, a kako trenutačno stoji na web-stranici kompanije

Drvosječa, sada iznosi 640 KM. – Moralo se vratiti na staru cijenu jer nije došlo do planiranog snižavanja cijena i nismo naišli na kooperaciju od proizvođača peleta i drugih sudionika na tržištu ogrjeva.

Drugi razlog je udio cijene goriva u proizvodnji, što je zbog velikog rasta cijena dovelo do pogoršavanja situacije. Gorivo je prisutno u čitavom procesu proizvodnje, od siječe do prijevoza, te ono igra veliku ulogu u drvoprerađivačkoj industriji – kazali su za Faktor iz kompanije Drvosječa.

U ovoj kompaniji smatraju da nije dobro što je Vijeće ministara posustalo pred svojom odlukom jer je dopušten izvoz drvnih briketa.

– Imamo slučajeve da su se tvornice peleta prebacile na proizvodnju briketa kako bi ga mogle izvoziti na inozemno tržište te time ostvaruju bolju zaradu nego u BiH. Ono što mi u ovom trenutku možemo jamčiti je da će robe biti – i peleta i ostaloga.

Neće biti nestašice, ali što se cijena tiče, nezahvalno je govoriti. Situacija se mijenja iz dana u dan. Do kraja zabrane izvoza, a mi vjerujemo da će ona biti produljena do kraja godine, neće doći do dodatnih poskupljenja – kažu iz Drvosječe.

Ponude iz inozemstva Iz Drvosječe ističu kako imaju nevjerojatne ponude iz inozemstva za otkup peleta. – Javile su nam se tvrtke iz EU-a koje nam unaprijed za tonu peleta žele uplatiti čak 550 eura.

Njima je najbitnije osigurati pelet te ne pitaju za cijenu. Ne smijemo ni zamisliti što će se dogoditi u BiH ako Vijeće ministara ne produlji zabranu – kažu iz ove kompanije.

Veleprodajna cijena u Austriji za drvni pelet A1 kvalitete krajem lipnja iznosila je 330 eura po toni, dok se u Njemačkoj kretala oko 380 eura, a u Švicarskoj čak 480 eura po toni.

Izvor:pogled.ba