Uz oštre kritike lidera SDA Bakira Izetbegovića zbog njegove izjave o “prebrojavanju”, ratni član Predsjedništva RBiH, Ivo Komšić, kojeg je na tu dužnost postavio ratni lider SDA i predsjedavajući ratnog Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović da glumi predstavnika Hrvata, komentirao je za zagrebačku redakciju Večernjeg lista hrvatski prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na popunu Doma naroda Parlamenta FBiH, kojeg je ovih dana podržao i Izrael.
“Zakon je omogućavao izbor tih delegata a da nemaju izborni legitimitet i omogućavao je manipulaciju da se neki Bošnjak proglasi Hrvatom i zauzme njegovo mjesto u Domu naroda, točno je ustvrdio Komšić. Ova odluka nije provedena iako HDZ i SDA u Federaciji imaju većinu u parlamentu i mogli su je davno provesti, dodao je.
Čović se, kaže dalje Komšić, nije time zadovoljio, već je proširio zahtjev da niti jedan narod ne može imati delegate u Domu naroda Federacije ukoliko ga nema 5,8 posto u strukturi stanovništva kantona iz koga se bira.
-To je Čovićev pristup tom problemu i njegov izlaz iz te „perverzne situacije“. Međutim, time se cijela područja u kojima su Hrvati manjina isključuju iz zakonodavne vlasti države. I da stvar bude gora, Čović je to u svojim aktualnim prijedlozima suzio na tri kantona koja on drži pod kontrolom. Tako glasovi Hrvata s cijelog područja Federacije ne bi vrijedili jednako. To je antihrvatski pristup ovome problemu”, rekao je Komšić, koji je ovom tvrdnjom, ili zbog nuupućenosti, ili, pak, malicioznosti, obmanuo javnost, piše Hrvatski Medijski Servis.
Naime, prijedlog Hrvatskog narodnog sabora BiH temelji se na presudi Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”, koja kaže da tri konstitutivna naroda trebaju biti legitimno i srazmjerno predstavljena kroz nacionalne klubove Doma naroda Parlamenta FBiH. Klubovi Hrvata, Bošnjaka i Srba federalnog Doma naroda imaju po 17 izaslanika. Kada se taj broj podijeli sa 100 dobije se 5,88 posto, što znači da na 5,88 posto pripadnika jednog naroda dođe jedan izaslanik. Dakle, ne radi se o tome da nekog naroda treba biti 5,88 posto u određenom kantonu ili županiji u odnosu na druge, kako tvrdi Komšić, da bi birao izaslanika u Federalni dom naroda, već 5,88 posto u odnosu na ukupan broj pripadnika tog naroda u Federaciji BiH.
Komšićeva tvrdnja kako HNS-ov prijedlog predviđa da se u hrvatski klub biraju izaslanici iz samo tri kantona pod kontrolom HDZ BiH je, te da ostala podrčja gdje žive Hrvati u FBiH ne bi imala svog predstavnika je, također, netočna. Zapravo se radi o podvali, spinu velikobošnjačke politike, koja je tobož zabrinuta za Hrvate u kantonima u kojima su manjina, toliko da im Bošnjaci biraju predstavnike.
HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona predviđa da se iz svake županije bira broj izaslanika svakog od konstitutivnih naroda proporcionalno njegovu učešću u odnosu na ukupan broj tog naroda u F BiH, prema popisu stanovništva iz 2013.
Tako bi se u hrvatski klub Federalnog doma naroda 17 izaslanika biralo iz sljedećih županija; iz Hercegovačko-neretvanske županije 5, iz Srednjebosanske 4, Zapadnohercegovačke 3, Hercegbosanske 2, te po jedan iz Zeničko-dobojske, Posavske i Tuzlanske županije.
Dakle, u Hrvatski klub Federalnog doma naroda hrvatski izaslanici birali bi se ne iz tri, kako tvrdi Komšić, već iz čak 7 od ukupno 10 županija. Ne bi se birali iz Bosanskopodrinjske, gdje živi svega 24 Hrvata, te Unskosanske, gdje ih živi svega 5.000, ili manje od 2 posto. Upravo zbog toga što, zbog malobrojnosti, ne mogu prijeći izborni prag iz ove dvije županije, Hrvate “predstavljaju” Edim Fejzić i Razim Halkić, koji su se nakon izbora u županijske parlamente BPŽ i USŽ proglasili Hrvatima i po automatizmu, neustavnog Izbornog zakona samoizabrali u hrvatski Klub Federalnog doma naroda. Prema prijedlogu HNS-a hrvatski Klub Federalnog doma naroda ne bi imao ni izaslanika iz Županije Sarajevo, gdje živi 17 520 ili 4,23 % posto Hrvata od ukupno 413.593 stanovnika i gdje Bošnjaci također biraju predstavnika Hrvatima. Podsjetimo, Ustavni sud BiH je u predmetu “Ljubić” proglasio neustavnim i poništio odredbu Izbornog zakona prema kojoj se iz svake županije birao najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda, upravo zato jer je ta odredba omogućavala da jedan narod drugome bira predstavnike u Dom naroda, ustvrdivši i da Dom naroda nije dom županija- već upravo ono što mu ime kaže- Dom konstitutivnih naroda.
Koristeći velikobošnjački narativ, Komšić opravdava bošnjačku politiku nepristajanja na izmjene Izbornog zakona “uvredama iz Hrvatske”, “slavljenjem ratnih zločinaca”, tvrdi kako bi “čisto etnički princip” izbora delegata u Dom naroda bio uvod u treći entitet, pa predlaže, model koji, po njemu ne bi bio isključiv, koji bi “široku legitimirajuću građansku osnovu postavio i kao legitimirajuću nacionalnu osnovu”.
Iako je Ustavni sud BiH jasno naveo da izaslanici u nacionalne klubove Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih Federalnog doma naroda, trebaju biti izabrani od od onih koje po Ustavu trebaju predstavljati, Komšić predlaže neki svoj kompromisni model po kojem bi Bošnjaci ponovo birali izaslanike Hrvatima.
/HMS/